.....
…Puno je ljudi koji nas okružuju i nemoguće je sa svakim biti dobar… Dovoljno je da pojedinac ima loše mišljenje i on za sobom povlači skupinu. Neki govore o nama i sude nam, a ni ne znaju nas…
Ne odgovaramo vam na komentare zato šta se ne želimo svađati i zato što nas nije briga što govore o nama oni do koji nam nije stalo…
Pa eto ako već imate potrebu i želju srat po nekome anonimno samo izvolite, mi smo se naučile nositi s tim…
Jedino što želimo da znate je da nas tako nećete povridit i da se ne obaziremo na to…
Nijedna osoba nije idealna pa tako ni mi…alo ljudi šta bi bilo kada bi svi bili dobri??? Mi smo ovakve kakve jesmo i ne mislimo se mijenjat zbog ovakvih kakvi ste vi…
Ipak bi bilo lipo kad bi vi skupili hrabrosti i sve ovo nam rekli u facu...
Ali tragedija je što su 90% ovih anonimnih komentara ostavile osobe od kojih bi mi ovo najmanje očekivale, ali jbg-a «život ide dalje i ne pita boli li ili ne»…
Puno ljudi nas je razočaralo, a pravili su se da su nam prijatelji, ali to nas više ne brine…
Eto, to bi bilo sve za ovaj post…na vama je da ga shvatite kako hoćete… Slobodno nastavite a ovakvim komentarima ako vas to zadovoljava, mi vam nećemo zamjerit ali isto tako se nećemo više vračati na ovu temu…
pozzZ…
.........::NoVi pOČeTaK::.......
A judi moji i mi smo se vratile......mozda vam je cudno to ali eto imamo neku potrebu za pisanjem bloga....pa smo odlucile napisat "povratnicki" post nakon neki 3-4miseca
.....sve se prominilo od kada sam zadnji put bila na blog.hr cak je i dizajn prominio....za prvi post vam se samo javit i moramo vas obavjestit da s nama pise jos i nasa Anja.........ma jubav nasa
....
evo ovo je sve za ovaj post, a ocekujte za par dana "pravi" post.....ovo je nabrzinu napisano...........
eto ljudi čujemo se volimo vas sve ......
Oliver - Tesko te zaboravljam
Sad idem kuci iz ovih stopa
da stavim srce pod kljuc
jer krivoj rici u krivo doba
treba joj stati na put
I nije tajna da te stedim
i uvijek preskacem stih
iz kog se vidi da ne vrijedi
na tebe racunati
iz kog se vidi da ne vrijedi
Tesko te zaboravljam
i kad mi dodje stisnem zube
istu pricu ponavljam
pustam sjecanjima da me kupe
da me kupe i onda sam tvoj
i sve po starom ostaje
I nije tajna da te stedim
i uvijek preskacem stih
iz kog se vidi da ne vrijedi
na tebe racunati
iz kog se vidi da ne vrijedi
Tesko te zaboravljam
i kad mi dodje stisnem zube
istu pricu ponavljam
pustam sjecanjima da me kupe
da me kupe i onda sam tvoj
i sve po starom ostaje
...."hm"....
…Uvijek je lakše onome koji ostavlja, lako je reći sve vrijeme liječi s prevarom na usnama….
Uvijek ću biti ona koja ne oprašta, a traži od drugih da joj oproste sve greške…
Al` neka boli, jer kad boli lakše se zaboravlja Anđele jesi li sam, tko mi te krade da znam BEZ TEBE JA PROPADAM, PROPADAM DAN PO DAN…Anđele noćas su sve zvijezde mi predaleke…..I boli me boli sve, ANĐELE BEZ TEBE….
Tražio si me pogledom, mislio si da sam tu negdje, da se brzo vračam…Ja sam susrela tvoju savjest nagovorila je da me zeza – znaš onako kako sam ja nekad tebe….I kad dignem glavu visoko da vide svi jer priznati neću da me ne želi više onaj koga volim srcem svim…Ali nisam Anđeo….Znaš kad zavodim ne zavolim, kad prevarim ne zažalim al` samo tebi sanjam da se vratim ponovno….Voli me iz inata voli me bez ostatka voli me bilo gdje jer sam baš takva kakva jesam, grešna…Voli me kad nijedan baš razlog zato nemaš…..
Anđele jesi li sam tko mi te krade da znam bez tebe ja propadam, propadam dan, po dan….
ZA sto drugih godina Bog me kaznio bez tvog dodira, nek te zagrli netko sretniji čuvali te svi dobri Anđeli….
Jer ostalo je previše prešućenog, neoproštenog tu među nama….SVE JE PROTIV MENE čak i ti….Malo je ljudske poniznosti, gutanja ponosa….A TO JE NORMALNO SKROZ JER JE KOLOVOZ…
By: aNa
"???"
...Prazan prostor zašto živim? Napuštena mjesta, mislim da znam rezultat...ipak zna li itko što ja uopće tražim? Još jedan junak - još jedan BEZUMAN ZLOČIN. Iza zavjese u pantomimi.
Bit ću onakvom kakvom se traži od mene!!! Želi li to itko još podnositi «predstava» se mora nastavlja…IZNUTRA SE MOJE SRCE SLAMA, ŠMINKA SE LUŠTI S MOG LICA, ALI JA SE I DALJE SMJEŠKAM.
Što god se dogodilo, neću odustati, ići ću – tražit ću ono do čega mi je zaista stalo. Divno je kad netko ima petlju da te uzme k` sebi onda kad si slab… Ali ipak nakon toga još jedno slomljeno srce, još jedna propala ljubav…Bez konca i kraja…VALJDA POLAKO UČIM. Uskoro ću nestati, vani se budi novi dan, ali iznutra. Iznutra u mraku čeznem…
Moja je duša otrovna, skrivena, obojena poput krila leptira…Bajke prošlosti možda odrastaju ali nikada ne umiru…Ipak negdje iz mraka dobite svjetlost, probija se kroz najhladniju noć, i mi možemo pronaći put – zajedno ćemo uspjeti, jer doista moramo znati postoji li mjesto i za mene. Prihvati me takvu kakva jesam i kad griješim molim te shvati me…Nikada neću odustati «predstava» se mora nastaviti.
Savršeno ću odigrati svoju ulogu – iskreno…Sve ću nadmašiti, moram naći način da nastavim, da nastavim sa «predstavom» -- životom.
By:AnA
Za njih…
Noći mi nebi svitale bez vas, zabavu bez vas nebi poznavala, živjeti život bez vas, prijateljstvo bez vas...nezamislivo…
Strah od bijede, dani bez osmjeha, tama u kojoj nema ni tračka svjetlosti, put bez povratka, put nigdje…To bi postao moj život bez vas… Nešto nas je zbližilo ni sama ne znam šta! Možda Bog, možda nebo, možda sudbina? Al` jedno ipak znam, ti su dani zauvijek obilježeni kao početak moje sreće. Bez vas sam kao cvijet bez vode, kao nebo bez Sunca, dečko bez cure… Uz mene ste kad me boli, kad se smijem, kad plačem, ludiram se, uz mene ste onda kad mi je najpotrebnije…Vi ste mi sve; moja snaga, moj lijek koji liječi sve moje probleme, injekcija koja ne bode….Moja ste potpora, oslonac…Život je težak bez prijatelja i čvrste ruke povjerenja. A kako je tek onda kada čovjek svati da je uz sebe dugi niz godina imao laž. Tiho slijedio kao sjena no znao je da ga neće vječno slijediti jer se ta sjena pomalo gubila... Postala je čovjek… Shvatila da je bila vrijedna možda svjesno, možda nesvjesno to ostaje na njoj…Kako je toj osobi…Imao je nešto a zapravo ništa…Kako je kada čovjek svati da nikada nije imao pravo prijateljstvo…Mislio je sam od sebe radio budalu govoreći nije istina, glupost ma blefiraš…
I na kraju svati da je sam sebe uvjeravao uzalud, suprotno, u nešto čega nikada nije bilo bar s jedne strane, a druga je davala sve…Kako…Opet se pitajte kako je to moguće…Ali život je takav da ti pruža više prilika u životu, dobiješ novu šansu; nove ISKRENE ljude koji su i prije bili uz tebe, a da tog nisi ni bio svjestan…Kako shvatiti da si čitavo vrijeme tog prijateljstva pod nečijim utjecajem, da netko upravlja tobom, kako je moguće da netko može biti tako slijep, glup…A to znam ja!!! Za mene je prijateljstvo važna karika u lancu mog života. Ne mogu bez vas, nemoguće je…Zahvaljujem svakim danom što živim u ovom vremenu. Što ste mi VI otvorile oči (Am. & T.), što tek sad živim prijateljstvo…Uz vas se ne bojim hodati, vi ste uz mene i svi moji strahovi uz vas, samo mrvice na stolu zablude koje obrišem lako i samouvjereno. Bez sumnje nije teško dati život za prijatelja, kao što je TEŠKO NAIĆI NA PRIJATELJA koji bi zaslužio da čovjek dao život za njega…A neki nisu ni zaslužili da ih se i pogleda i to je previše…Za vas nemam «hvala» jer mogla bih zahvaljivati čitav život…
…Ali ipak Hvala vam na svemu…
Tek sada s vama shvaćam što znači imati prijatelja pogotovo
Posvećeno >>> T.G. & AM.Z. & M.z. & a.v.
By: Ana
"Smrt pogled ispod obrva bez baruta" 2.
……Sjećate se one crnokose djevojke svijetle puti, rumenih obraza…..da naravno sjećate je se vrlo dobro….Ona nam je obećala da će nam reći kome su bili upućeni svi oni pogledi, one uzburkane strasti, obećala je da će reći kome se osmjehivala s radošću, koga je gledala kao da gleda nešto što će vidjeti tada, tu večer, samo tu večer, samo taj dan, taj čas, minutu, sekundu i nikada više, obećala je……
Ipak znala je da će stići na kraj, pred zid i znala je da će tada morati reći kome upućuje poglede, zbog koga se osmjehuje, kome daje sebe…..Htjela je da joj netko priča o onoj ljubavi, ljubavi u kojoj nitko nikoga ne laže…….Znao sam da nije važno što njeno srce voli već što je duša boli…..
Crnokosa cura bila je ona nemirno more, željela je no nije htjela reći….kome se smije, željela je no nije htjela da ljubav pogine na pragu ponosa da osjeti razočarenje, da se slomi nada što je živu držala…..Nije htjela da se desi bez zrna baruta…..Ali desilo se…..Rekla mu je sve…..Otvorila mu je srce, izgubila ponos, došla pred onaj zid i tada mu je rekla sve…Ali on, jednostavno je nije shvaćao ozbiljno, dogodilo se ono čega se crnokosa djevojka bojala….Desile su se sve sumnje, nedoumice, kojih se bojala…..Njena ljubav poginula je na pragu ponosa ostala je sama……I što je čudno za nju nije se borila…..Da, ona crna djevojka odustala je olako od ljubavi……..Ona više nije bila ista nestao je sjaj iz njenih očiju, crnih očiju izvirala je tuga i suze kada bi ga vidjela s drugom……
Tonula je i tonula, nestajala, prestala postojati…postala je biljka…..biljka koja je ubrzo uvenula……Da tako je više je nema, otišla je i nikad više vratit se neće nikad više, jer nije htio ljubav njenu, njenu ljubav nije znao prepoznati…prešao preko nje kao preko uvenula cvjeta za kojim nitko nikad ne mari….
S crnokosom djevojkom otišlo je i ono obećanje…..Obećanje crnokose djevojke koje ću vam ja ispuniti. Reći ću vam tko je taj kome se crnokosa djevojka osmjehivala s srećom, gledala ga s velikom, neizmjernom, neopisivom ljubavi….Želite znati tko je to?!?!? TO SAM JA…..KRISTIAN…..dečko iz susjedstva…..Da, znam kriv sam UBIO SAM JE…..Bila mi je tako blizu nudila mi sebe, bila je blago koje sam olako ispustio koje nisam ni pogledao……vjeruj te mi patim, plačem, nosim veliki križ za svoj grijeh koji se zove CRNOKOSA DJEVOJKA…..I svaki dan od njene smrti volim je sve više i više i znam, znam čeka me gore među Anđelima, čeka me i ja ću poći za njom, idem k’ njoj…..Nadam se da će mi dopustiti da upoznam njene oči , njen osmjeh, njenu dušu, srce,…….Želim da mi otvori svoje srce da me voli, da joj uzvratim ljubav koju na ovom svijetu nisam znao prepoznati želim da čuje pjesmu mog srca, pjesmu koja je samo za nju…….Ali prije nego što odem crnokosoj djevojci prije nego što krene među Anđele htio sam vam reći kakva je ona bila, želio sam vam reći priču, istinu, život jedne crnokose djevojke koja je tražila nešto, nešto tako jednostavno a opet komplicirano, a to nešto se zove ljubav…..No tu ljubav nije dobila!!!
Zato idem k’ njoj među anđele, idem vidjeti njen osmjeh, crne oči, crnu valovitu kosu, idem i samo se nadam da me čeka, da me čeka da joj otpjevam pjesmu svog srca…...
By: AnA
>>> Nadam se da će vas i drugi dio priče dirnuti u srce i probuditi u vama nešto prekrasno ili bar posjetiti na nešto što se zove ljubav….
< POSVEĆENO -- ZA ZALJUBLJENE>
˝SMRT POGLEDA ISPOD OBRVA BEZ BARUTA˝1.
Bila je lijepa……..ne bila……ma još je……..prosječna djevojka; svijetle puti, vlasnica dobre mode, rumenih obraza, tamnih očiju, crne kose te vlasnica niza propalih pokušaja da bude sretna. Bila je jedna od onih cura koja je čula pjesmu svačijeg srca i svaki put bi je otpjevala osobi koja bi je smetnula s uma…. No nikad nije slušala pjesmu svog srca. Nikad se nije previše trudila patiti za nekim ili nečim……..tako su svi mislili pa i ja…….
POGLED ISPOD CRNIH OBRVA OTKRIVAO JE NAPETOST, GRIZODUŠJE, STRAH TE RAZOČARENJE TE CRNE DJEVOJKE……..djevojke koja je skrivala pravu istinu o sebi, prave osjećaje, one osjećaje strasti; uzdisanje; varke; laži; poglede; osmjehe koje je skrivala.
NO JEDNOM JE BILO SIGURNO SVI SU POGLEDI TE UZBURKANE STRASTI BILE UPUĆENE NEKOM…… NEKOM JE POKAZIVALA OSJEĆAJE, OSMJEHIVALA SE SA SREĆOM, GLEDALA KAO DA GLEDA NEŠTO ŠTO ĆE VIDJETI TADA, TU VEČER, SAMO TU VEČER, SAMO TAJ DAN, TAJ ČAS, MINUTU, SEKUNDU, NIKAD VIŠE NEŠTO JE GLEDALA SA VELIKOM POŽUDOM, NEŠTO ŠTO JE MOGLA ALI ISTODOBNO NIJE SMIJELA IMATI……NEŠTO POPUT ONOG ŠTO SE ZOVE ZABRANJENIM VOĆEM PRECIZNIJE GODINE SU BILE U PITANJU…..NEŠTO ŠTO JE ŽELJELA DOTAKNUTI, OSJETITI, PROŽIVJETI, NEKOGA S KIM BI SE MOGLA POISTOVJETITI, SPOJITI…….. NETKO KOGA BI VOLJELA A TAJ NETKO BI VOLIO NJU…….osjećala se ničijim…..
Bila je neovisna o nikom, tlo na kojem je stala bilo je sitno, davala je no nije previše tražila, nosila je neki križ zbog ničega, tiho kao sjena pratila je nečiji trag no ZNALA JE DA GA NEĆE VJEĆNO SLJEDITI JER SE TRAG MALO, PO MALO, DIO, PO DIO BRISAO, NESTAJAO……. Ali takvi kao ona nisu odustajali prvi, znala je da se nešto tako vrijedno, nešto što joj je tako blizu, a tako daleko ne dobiva lako……Zbog toga je ta cura htjela osjetiti ljubav…….
ALI KOME?!? KOME JE HTJELA ODATI DA IMA NAJLJEPŠE OČI U GRADU, KOME JE HTJELA REĆI DA GA VOLI, A DA JOJ NITKO NE ZAMJEI….. KOME……
A to zna samo on…….
By: AnA
P.S.
Ovo je samo jedan dio priče koja će dotaknuti neke osobe duboko, duboko…….. a drugi dio tek stiže…..he he…….
Vesna.....
VESNA SRITAN TI 15 ROĐENDAN!!!!!!!!!!!!
Sretan ti rođendan,sretan rođendan, sretan ti rođendan
Sretan ti rođendan,sretan rođendan, sretan ti rođendan
Šaren dan ko Disneyland
samo tebi svira bend
ti ostvari svaki san,
danas samo tvoj je dan
Sretan ti rođendan, sretan rođendan, sretan ti rođendan
Sretan ti rođendan, sretan rođendan, sretan ti rođendan
Zvijezde sve što blistaju,
šume sve što listaju
i na svijetu svaku stvar
dajem tebi ja na dar
Sretan ti rođendan, sretan rođendan, sretan ti rođendan
Sretan ti rođendan, sretan rođendan, sretan ti rođendan
Uzmi sva sanjarenja
sakrij se od starenja
modre kiše,ruže sve,
sve na svijetu tvoje je
Sretan ti rođendan, sretan rođendan, sretan ti rođendan
Sretan ti rođendan, sretan rođendan, sretan ti rođendan
NoVi PoSt!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
e matea evo da ti se javim samo san ti tila rec ne brini se bit ce sve ok........e pozdrav mojoj istoj vrsti pusti ih da govore i sta oće briga te .........dino pozdrav..........a evo me judi opet nije me bilo dugo jer stvarno nisam imala volje ..........a sta rec ,,,,,,,,,,,, pojma nemam ..........sve u svemu sve je uredu ................ e ove bi riči posvetila nekom meni dragom: baci pogled preko ramena kad
prođeš ...........pa me makar laktom u grudi pogodi makar grub tvoj dodir bio još mi godi.........kiss...........
gigo pozdrav..........
e seke nadan se da ćeš ovo vidit večeras e puno mi fališ kad dođeš idemo skupa vanka e i svaka čast za četvorku iz prava...........pozdravi mi rukav......
E TI A KO ĆE BIT AJ DRAGA JAVI SE FALIŠ NAM PUNO ........
p.s................ MI SMO TEK TVARI OD KOJIH GRAĐENI SU SNOVI................ BY: Ana
PONEKAD
Ponekad mi se cini da sam preumorna da bi dohvatila svoju
zvijezdu. Kao da svakim korakom ona postaje sve dalja, nedostiznija, a zelja sve
uzaludnija.
Kao da se poigrava menom ta moja zvijezda, a kada pocnem
odustajati od igre, kao da tada dopusta da se i ja poigram njome. Zelim da se
igramo istovremeno, da obje uzivamo. U suprotnom bolje da ni nema igre, da je
nikada nije ni bilo. Odbijam vjerovati da moja zvijeda uziva gledati me
izmrcvarenu. Ja to njoj ne bih ucinila. Ne bih mogla pronalaziti svoju srecu u
tudoj nesreci...pa cak ni zadovoljstvo.Sto smo mi uopce? Samo tren u
vjecnosti? Ili vjecnost u trenu? Jesmo li samo san u snu?
Mozda smo i mi
necije nebo...suncano, kisno, snijezno...prevtrljivo nebo, narcisoidan oblak
zeljan paznje, zvijezda zeljna dana, ljubav zeljna smjeha, nada zeljna vjere,
zelja zeljna ostvarenja. Bas smo poput magneta, prilace nas iste strane cisto iz
razloga sto su nedokucive.
Ponekad se zapitam zelim li se odmoriti, odmoriti
od svega...Ali samo ponekad
